Njemačke vlasti su tokom protekle godine crnogorskim institucijama proslijedile 539 zamolnica za prihvatanje državljana Crne Gore koji su nelegalno boravili u Njemačkoj. Kako se navodi u izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova o readmisijama, odnosno postupcima povratka lica koja neosnovano borave na teritoriji neke države u zemlje njihovog porijekla, tokom 2018. iz evropskih država deportovano je 619 lica.

– Svakako najznačajnije u prethodnom periodu je to što se smanjuje broj crnogorskih državljana za koje se traži saglasnost za vraćanje u Crnu Goru, tako da su u 2016. godini primljeni zahtjevi za readmisiju za 965 lica, u 2017. godini za 756 lica, dok je u 2018. primljeno zahtjeva za readmisiju za 619 lica, što znači da je ovaj broj opao u odnosu na 2016. godinu za 35 odsto – kažu u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Lani je najveći broj zamolnica primljen od nadležnih organa SR Njemačke i to 87 odsto od ukupnog broja, zatim slijede Francuska, Švedska, Švajcarska i Austrija.

– Povratnici su najčešće kao mjesto vraćanja navodili Podgoricu, Berane, Bijelo Polje, Nikšić i Rožaje. Posmatrano po regionima, centralni i sjeverni region su bili regije najčešćeg vraćanja povratnika. Nakon vraćanja u našu zemlju, povratnici se po svom izboru upućuju u mjesta ranijeg prebivališta – boravišta ili u neka druga područja, gdje namjeravaju duže ili kraće da žive – kažu u ministarstvu.

U NVO Euromost koja prati iseljavanje naših građana, posebno sa sjevera države, kažu za "Dan" da je deportovanje crnogorski državaljana očekivano, jer se 90 odsto njih uzaludno bori za azil u Njemačkoj ili nekoj drugoj gržavi Evropske unije, zbog teške ekonomske situacije u Crnoj Gori, pozivajući se na ekonomski status.

-Nakon što je Crna Gora proglašena sigurnom državom, mnogi crnogorski građani koji su se 2015. i 2016. godine prijavili u Njemačku na azil, su se na poziv Vlade Crne Gore i lokalnih uprava i obećanjima da će ih pomoći dobrovoljno vratili u Crnu Goru, međutim od tih obećanja nije ništa ispunjeno i oni su nastavili dalje da migriraju. Dok je dio njih ostao u Njemačku sa nadom da će uspjeti da ostane tu da žive, rizikujući da će ih Njemačka država deportovati, a što se i desilo. Danas crnogorski državljani odlaze u Njemačku, koristeći i druge načine da ostanu da žive u tu državu. Mi oćekujemo da će se od 2020. godine broj odlaska crnogorskih državljana naglo povećati, koristeći zakon o useljavanju koji je Njemačka vlada usvojila - kažu u Euromostu.

M.S.

---

O povratnicima brine MUP
Vlada Crne Gore je krajem decembra 2018. godine donijela novu uredbu o organizaciji i načinu rada državne uprave, kojom je propisano da Ministarstvo unutrašnjih poslova, između ostalog, vrši poslove uprave koji se odnose na smještaj stranaca kojima je odobren azil ili supsidijarna zaštita i pomoć pri integraciji u društvo; pružanje novčane pomoći strancima koji traže međunarodnu zaštitu; koordiniranje u ostvarivanju zakonom propisanih prava stranaca kojima je odobren azil ili supsidijarna zaštita; pružanje podrške za uključivanje u društveni, ekonomski i kulturni život; realizaciju nacionalnih, regionalnih i međunarodnih dokumenata za rješavanje pitanja izbjeglica; pomoć u ostvarivanju prava crnogorskih državljana prilikom povratka u Crnu Goru u skladu sa obavezama utvrđenim ugovorom o readmisiji. Ovo su poslovi koji su iz prethodne nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja prešli u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova.